Toliko me dirnula priča koju sam pročitala u medijima o Udruzi Ana da sam odmah morala nešto poduzeti. Nazvala sam udrugu i rekla im da je Djed Božićnjak spreman posjetiti ih, kroz smijeh će gospođa Slavica i sama baka djeteta s teškoćama u razvoju
Prošle subote Varaždin je posjetila poduzetnica Slavica Vranjković iz Austrije s posebnom misijom da Udruzi Ana koja okuplja djecu s teškoćama donira Yamaha pianino.
Dočekala ju je predsjednica udruge Ana Duga, a potom su zajedno otišle u trgovinu i gospođa Vranjković je platila pianino za Udrugu Ana. Koliko je korisnike razveselila ova donacija nemoguće je dočarati jer su do sada svoje talente razvijali na posuđenom sintesajzeru.
– Toliko me dirnula priča koju sam pročitala u medijima o Udruzi Ana da sam odmah morala nešto poduzeti. Nazvala sam udrugu i rekla im da je Djed Božićnjak spreman posjetiti ih – kroz smijeh će gospođa Slavica, koja inače vodi posao u Austriji i Zagrebu. I sama je, kaže, baka djeteta s teškoćama u razvoju, zbog čega ju je priča djece iz Udruge Ana još i više dirnula.
– Kad sam zagrlila Melani, mogla sam samo plakati od sreće. Sretna sam što sam ih učinila sretnima – kazala je gospođa Slavica, čija će druga unuka u siječnju iz Austrije doći s njom u Varaždin i s Melani Živko održati mali koncert.
– Željeli bismo izraziti iskrenu zahvalnost za vašu velikodušnost, ljubaznost i donaciju klavira. Ova donacija otvorila je vrata umjetnosti i glazbi za naše korisnike. Zahvaljujući vama mnogi će imati priliku razvijati svoje vještine i izražavati svoju kreativnost. Vaša donacija stvorila je inspiraciju i pokrenula korisnike prema novim glazbenim visinama. Ostavit ćete neizbrisiv trag u našoj udruzi i u srcima svih koji će koristiti klavir – zahvalila je ispred udruge Melani Živko, korisnica udruge i učenica Gospodarske i Glazbene škole u Varaždinu te dobitnica zlatne medalje na državnom natjecanju učenika strukovnih škola.
Za individualno i grupno vježbanje korisnika na klaviru i drugim instrumentima u udruzi su zaduženi Lucija Holi i David Biro.
– Svakom djetetu treba samo dobar poticaj da se vine iznad svojih zdravstvenih i drugih prepreka, a roditeljima je pak pokazatelj da ne odustaju ni kad je najteže. Gospođa Slavica je primjer da postoje među nama divni ljudi koji će u nekom trenu upaliti svjetlo, a Udruga Ana da niste sami i imate podršku – kazala je predsjednica udruge Ana Duga.
Udruga Ana je danas velika podrška djeci i roditeljima iz Varaždina, ali i ostalih krajeva Hrvatske, a kako bi i dalje mogli djelovati, financijski im možete pomoći i vi uplatom donacije na žiro račun: IBAN: HR1623900011101339717.
U vremenu izraženih globalnih izazova – kada sigurnosne politike moraju istovremeno odgovarati na klimatske promjene, geopolitičke rizike i rastuće socijalne nejednakosti – Zagreb se pozicionirao kao prostor strateške refleksije i dijaloga
Poslušaj članak
U organizaciji Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske zajednice inovatora, Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Centra za potporu i inkluziju u zajednici te Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, i uz potporu relevantnih institucija Republike Hrvatske, predstavnika akademske zajednice, diplomatskog zbora te stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija iz partnerskih zemalja, 28. svibnja 2025. godine održana je međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’.
Domaćin skupa bio je Sveučilišni centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, čime je dodatno istaknuta važnost povezivanja znanstvene misli, lokalnih politika i međunarodne suradnje u oblikovanju sigurnosnih strategija za budućnost.
– Urbana sigurnost 21. stoljeća traži i socijalnu stabilnost, mentalno zdravlje, otpornost zajednica i pristupačnost javnog prostora. U tom kontekstu, inkluzija nije više samo društveni ideal – ona je konkretan sigurnosni resurs. Zajednica koja ne vidi sve svoje članove nije sigurna zajednica – istaknula je predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, Andreja Marcetić.
Na Konferenciji je poseban naglasak stavljen na pitanje ranjivosti i otpornosti osoba s invaliditetom u kontekstu kriznih i izvanrednih situacija. Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Gordana Glibo, upozorila je kako isključivanje osoba s invaliditetom iz planiranja sigurnosnih politika predstavlja ne samo društvenu nepravdu, već sustavni sigurnosni rizik.
– Društvo koje ne uključuje sve svoje članove – starije, osobe s invaliditetom, djecu, migrante – postaje strukturalno ranjivo. Inkluzija u planiranju sigurnosnih politika nije samo pitanje jednakih prava, već temeljna strategija prevencije – istaknula je Glibo.
Osobe s invaliditetom su često u povećanom riziku tijekom izvanrednih situacija zbog nekoliko ključnih čimbenika: fizičke nepristupačnosti prostora i skloništa, nedostatka pristupačnih informacija (u alternativnim formatima), prekida u podršci (osobni asistenti, terapije, medicinska oprema), te slabog institucionalnog odgovora koji ne prepoznaje njihove specifične potrebe.
U tom kontekstu, Glibo je naglasila kako je ključan pomak od percepcije osoba s invaliditetom kao pasivnih korisnika zaštite prema njihovom aktivnom uključivanju u sve faze planiranja, odlučivanja i edukacije. Uključivanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom u rad kriznih stožera, izradu evakuacijskih planova te edukaciju službi za spašavanje mora postati standard, a ne iznimka. Dodatno, postavila je pitanje operativne spremnosti sustava zaštite i spašavanja: koliko su žurne službe zaista obučene i spremne reagirati u situacijama u kojima su ugrožene osobe koje se kreću uz pomoć ortopedskih pomagala, koriste znakovni jezik ili imaju kognitivne teškoće?
Kao dio konkretnih preporuka, Glibo je predložila: razvoj pristupačnih kriznih komunikacija (npr. alarmi s vizualnim signalima, informacije na znakovnom jeziku, jednostavni jezik), obveznu edukaciju svih pripadnika žurnih službi o specifičnostima invaliditeta, uspostavu stalnog dijaloga s predstavnicima osoba s invaliditetom u strukturama civilne zaštite.
Zaključno, poruka njezina izlaganja bila je jasna: inkluzija nije luksuz, već preduvjet sigurne i funkcionalne zajednice. Krize ne diskriminiraju, ali sustavi mogu – ako ne prepoznaju i ne odgovore na potrebe svih svojih članova.
Ključni programski sadržaji
Program konferencije uključio je dvije središnje panel rasprave. Prva, pod nazivom ‘Diplomacija, znanost i društvena sigurnost’, okupila je predstavnike diplomatskog zbora, sveučilišta i europskih institucija, s naglaskom na prekograničnu suradnju, kulturnu otpornost i integraciju sigurnosnih standarda u lokalne politike.
Druga panel rasprava, ‘Lokalna sigurnost, obrazovanje i civilno društvo’, predstavila je konkretne inicijative provedene u školama, zdravstvenim ustanovama, ustanovama iz sustava socijalne skrni, lokalnoj samoupravi – vijećima za prevenciju vijeća gradskih četvrti te organizacijama civilnog društva koje svakodnevno oblikuju sigurnosnu kulturu na terenu.
Kroz dva panel segmenta i niz stručnih izlaganja, konferencija je obuhvatila širok raspon tema: diplomaciju, znanost, urbanu mobilnost, inkluziju, zdravstvo, obrazovanje, sustav socijalne skrbi, akademsku zajednicu, univerzalnu prevenciju, digitalnu sigurnost i kriznu edukaciju
Predstavljeni su konkretni modeli dobre prakse koji aktivno uključuju osobe s invaliditetom, mlade, obrazovne institucije i civilni sektor u izgradnju otpornijih, pristupačnih i sigurnijih lokalnih zajednica.
Umjetnost, inkluzija i održivost kao temelj urbane otpornosti
U okviru konferencije ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću’ predstavljeni su radovi Jelene Perković, osobe s invaliditetom, u sklopu humanitarne prodaje usmjerene na promicanje inkluzije, održivog razvoja i art terapije.
Jelena, koja živi s cerebralnom paralizom i epilepsijom, autorica je brenda ‘Jelenini anđeli dobrih želja’, kroz koji razvija vlastiti model socijalnog poduzetništva i umjetničkog izraza. Njezini oslikani radovi na platnenim vrećicama promoviraju ekološku osviještenost, a međunarodna priznanja svrstavaju njezin rad među relevantne primjere dobre prakse na globalnoj razini.
Ovaj doprinos pokazuje kako umjetnost i kreativne industrije mogu biti strateški alat u jačanju urbane sigurnosti, potičući mentalno zdravlje, društvenu povezanost i otpornost zajednice, u skladu s načelima održivog razvoja i europskih socijalnih politika. Aktivno uključivanje ranjivih skupina u javni prostor i procese stvaranja pridonosi razvoju inkluzivnih, sigurnih i otpornih gradova budućnosti.
Zaključno, međunarodna stručno-znanstvena konferencija ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’, je potvrda strateške orijentacije prema urbanoj sigurnosti koja je inkluzivna, anticipativna i vrijednosno utemeljena. Urbana sigurnost, kako je danas razumijemo, nije ostvariva bez institucionalnog usmjerenja prema uklanjanju prepreka, osiguravanju pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju svih građana u oblikovanje sigurnosnih politika.
Upravo tome teži ‘Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2022.–2025.’, koja u svojim mjerama promiče univerzalni dizajn u planiranju javnog prostora, traži da se osobe s invaliditetom sustavno uključuju u javne rasprave, krizne protokole i procese donošenja odluka, te podupire edukaciju o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu kroz obrazovni i civilni sektor.
U tom kontekstu, Zagreb ovom konferencijom ne nudi samo deklarativnu potporu inkluziji, već pokazuje operativnu spremnost da inkluzivne politike prevede u konkretne sigurnosne prakse. Grad koji uključuje osobe s invaliditetom ne samo kao korisnike, već kao aktere otpornosti i nositelje promjene, gradi društvo otpornije na krize, stabilnije u izazovima i pravednije u svakodnevici.
Urbana sigurnost i inkluzija – gradovi kao saveznici osoba s invaliditetom
U vremenu izraženih globalnih izazova, kada sigurnosne politike moraju odgovarati na klimatske promjene, geopolitičke rizike i socijalne nejednakosti, inkluzija osoba s invaliditetom više ne može biti promatrana kao pitanje dodatne pažnje, već kao temelj sigurnosne otpornosti svake zajednice.
Konferencija ‘Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti’, održana 28. svibnja 2025. u Zagrebu, otvorila je novo poglavlje u promišljanju odnosa između pristupačnosti, prava i sigurnosti.
Kroz panel rasprave i primjere dobre prakse, predstavljeni su modeli urbane otpornosti koji aktivno uključuju osobe s invaliditetom kao subjekte sigurnosti, a ne isključivo kao korisnike zaštite. Govorilo se o važnosti uključivanja osoba s invaliditetom u krizne edukacije, prilagodbe evakuacijskih planova i komunikacijskih sustava, korištenja pametne tehnologije za inkluzivno upravljanje krizama, suradnje s udrugama koje imaju iskustvo izravnog rada s ranjivim skupinama.
Konferencija je naglasila značaj intersektorske suradnje, povezivanja politike prevencije, pristupačnosti, zdravlja, obrazovanja i digitalne sigurnosti u cjelovit pristup urbanoj otpornosti. Ujedno otvara pitanja o implementaciji međunarodnih sigurnosnih normi (npr. ISO 22301, ISO 21542) u lokalne sustave upravljanja rizicima i krizama te ujedno šalje jasnu poruku: sigurnost se više ne može graditi izolirano unutar institucija.
Gradovi i općine postaju prva crta obrane ne samo od prijetnji, nego i od društvenih nejednakosti koje, ako se zanemare, mogu prerasti u dublje oblike destabilizacije. Otpornost više nije koncept rezerviran za krizne planove – ona postaje svakodnevna društvena praksa.
Zaključno, sigurnost ne smije biti privilegij većine, već pravo svih. Grad koji ne vidi sve svoje građane – nije siguran grad. Inkluzija osoba s invaliditetom u sve faze sigurnosnog planiranja – od prevencije do odgovora – nije društvena nadogradnja, već temelj urbane strategije 21. stoljeća. Upravo zato, inkluzivna sigurnost postaje najpouzdaniji temelj otpornosti budućih gradova.
Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju u petak je otvorila 12. Tjedne IZBJEGLICAma! koji se uz brojne događaje i radionice održavaju u nekoliko gradova od 1. do 23. lipnja s ciljem skretanja pažnje na temu izbjeglištva unutar hrvatskog društva
Luka Kos iz Centra za mirovne studije rekao je na konferenciji za medije kako je tema ovogodišnjeg Tjedna ‘Uključive zajednice, solidarno društvo!’. U sklopu manifestacije obilježit će se i Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja.
– U današnjim vremenima prostor za širenje govora, mržnje, predrasuda i stereotipa rapidno raste i razvija se. Stoga spremnost za uključivanje zahtijeva predan zajednički rad, ne samo pojedinaca, nego i različitih kolektiva koji se moraju otvoriti izbjeglicama i migrantima, a kako bi u konačnici stvorili siguran prostor za sve – rekao je Kos i pozvao građane da se pridruže na koncertima, predstavama, panelima i drugim aktivnostima u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Topuskom, Mljetu i Kutini.
Kos je rekao da je interes za učenjem jezika znatno veći, nego što su to države i poslodavci spremni napraviti organiziranjem tečaja hrvatskog jezika.
– Očekivanja da će izbjeglice i migranti biti uključeni i aktivni u našem društvu je razumno, ako država i društvo stvore konkretne prilike za takvo uključivanje. Konkretne prilike podrazumijevaju da različitost prestanemo shvaćati kao prepreku i prihvatimo je kao bogatstvo – rekao je.
Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice rekla je da je ovo prilika da pokažemo na kojem se stadiju kao društvo nalazimo.
– Često zaboravljamo da je integracija dvosmjeran proces – kazala je Marčinko, dodavši da integracija i uz najbolju infrastrukturu nije moguća, ako nema suradnje s naše strane.
Iva Bunčić Stanković iz Knjižnica Grada Zagreba (KGZ) rekla je da se u knjižnicama već osam godina provode razni programi za migrante.
– U nekim se knjižnicama već godinama odvijaju ti programi, a ravnateljica ima ideju da sljedeća godina bude cijela posvećena migracijama, tako da ćemo kroz naše programe i projekte uključiti i druge knjižnice – rekla je Bunčić Stanković.
Dinko Kreho i Jan Jaffo iz Centra za kazalište potlačenih – POKAZ, govorili su o svom programu poučavanja hrvatskog kao stranog jezika kroz kazališne metode.
Pavlica Bajsić u ime Centra za kulturu Trešnjevka, Novi prostori kulture i Centra kulture Ribnjak rekla je da su dali svoju podršku manifestaciji, raznim radionicama i aktivnostima.
Sudjelovanje u sportskim aktivnostima omogućuje stjecanje važnih životnih vještina, kao što su timski rad, komunikacija i rješavanje konflikata
Poslušaj članak
Ministarstvo turizma i sporta objavilo je otvoreni (trajni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom ‘Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport’, u sklopu Europskog socijalnog fonda plus i programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.. Poziv je otvoren od 3. lipnja 2025. do 31. prosinca 2026. godine do 16 sati, a zaprimanje projektnih prijava započinje 2. srpnja 2025. od 9 sati.
Projektni prijedlozi podnose se isključivo elektroničkim putem putem informacijskog sustava eKohezija. Za pristup sustavu preporučuje se korištenje preglednika Google Chrome ili Microsoft Edge.
Cilj ovog poziva je poticanje socijalne uključenosti kroz sportske i sportsko-rekreativne aktivnosti za djecu i mlade koji su u riziku od socijalne isključenosti. To uključuje djecu i mlade iz obitelji nezaposlenih roditelja, korisnika dječjeg doplatka, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, iz jednoroditeljskih obitelji, obitelji s troje ili više djece, kao i djecu s teškoćama u razvoju, mlade s invaliditetom te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju.
Sudjelovanje u sportskim aktivnostima pomaže razvoju životnih vještina poput timskog rada, komunikacije i rješavanja sukoba. Također doprinosi boljem fizičkom zdravlju, smanjenju simptoma anksioznosti i depresije te potiče osjećaj zadovoljstva. Kroz edukativne radionice, projekt dodatno podiže svijest o važnosti zdravih životnih navika, uz prilagodbu sadržaja specifičnim potrebama ciljanih skupina.
Poziv je usmjeren na povećanje dostupnosti sportskih sadržaja za ranjive skupine, s krajnjim ciljem njihove aktivnije integracije u zajednicu.
Prihvatljivi prijavitelji su udruge upisane u Evidenciju pravnih osoba u sportu, kao I osnovne i srednje škole koje imaju osnovano školsko sportsko društvo.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 19.000.000,00 eura, od čega 85 posto (16.150.000,00 eura) dolazi iz ESF+, a 15 posto (2.850.000,00 eura) iz nacionalnog sufinanciranja. Projekti mogu trajati od 12 do 36 mjeseci, s minimalnim iznosom potpore od 50.000,00 eura, a maksimalnim do 150.000,00 eura.
Za sve upite u vezi s ovim pozivom, moguće je kontaktirati nadležno Ministarstvo turizma i sporta putem e-pošte na adresu esf.pozivi@mints.hr, najkasnije 14 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. U predmetu elektroničke pošte obavezno je navesti referentni broj i naziv poziva.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.