Slobodno dođite, razgledajte prostore, upoznajte naše korisnike i naše prostore, sigurni smo da će vam se svidjeti. Dat ćemo sve od sebe da vam bude lijepo kod nas, da uživate i da vam ostanemo u lijepom sjećanju, poziva Jurica Karan

Nedavno ste preuzeli ulogu voditelja novootvorenog Centra za osobe s invaliditetom i starije osobe u Đurđevcu, ali prije nego krenemo na centar predstavite se ukratko našim čitateljima.

– Ja sam Jurica Karan, imam 31 godinu, prvostupnik novinarstva koji će ove jeseni postati diplomirani novinar. Otac sam jedne kćeri te uskoro i blizanaca, djevojčice i dječaka. Živim i radim u Đurđevcu, rodom sam iz Ferdinandovca. U slobodno vrijeme igram nogomet kojim se bavim od malih nogu, amaterski, igram i treniram u Đurđevcu, u NK Graničar Đurđevac. Isto tako treniram selekciju dječaka starosti do sedam godina pa se može reći da mi je dan ispunjen.

Recite nam koje će se usluge pružati u centru, po čemu je poseban i tko čini stručni tim?

– Centar za osobe s invaliditetom je objekt koji je Gradsko društvo osoba s invaliditetom uz veliko partnerstvo Grada Đurđevca dobilo na korištenje nakon obnove dotrajalog objekta u kojem je prije bila općina, Županija, porezna uprava, katastar i druge službe. Gradsko društvo i Grad Đurđevac, uz Hrvatski zavod za socijalnu skrb, prijavili su veliki infrastrukturni projekt obnove zgrade. Uz 2 europska milijuna i 2 milijuna iz gradskog proračuna, zgrada je dobila novi život i novu namjenu. Sada su u njoj prostori udruge, ali i brojni drugi prostori za pružanje socijalnih usluga.

U Centru za osobe s invaliditetom (kratica COSI) pružaju se usluge organiziranog stanovanja za 32 korisnika kroz četiri stambene jedinice. Pruža se 24-satna podrška, 16-satna podrška i 2,5-satna podrška. Gradsko društvo osoba s invaliditetom Đurđevac prošle je godine ušlo u mrežu pružatelja socijalnih usluga kroz koju se osim usluge organiziranog stanovanja pružaju usluge poludnevnog i dnevnog boravka, kao i pomoći u kući.

U Centru za osobe s invaliditetom zaposleno je trenutno sedam njegovateljica, tri kuharice i medicinska sestra. Pružamo kvalitetnu uslugu za trenutno 11 korisnika, a moj je zadatak da taj broj povećamo do maksimalnih 32. Isto tako, GDOSI Đurđevac pruža uslugu osobne asistencije, tako da posla ima. Osim spomenutih, GDOSI Đurđevac zapošljava i druge kadrove koji sudjeluju u osmišljanju i provođenju aktivnosti.

Pojasnite nam tko i po kojim kriterijima može postati korisnik centra?

– Korisnik COSI-ja, odnosno usluge organiziranog stanovanja, mogu postati osobe s invaliditetom. Smještaj se dobiva rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad i oni su nadležni za smještaj u naše organizirano stanovanje. Dakle, koga god zanima smještaj kod nas, slobodno dođu pogledati i razgledati prostore, upoznati se s nama, ali sve pravne stvari rješavaju sa Zavodom za socijalni rad.

Na koji način se financira smještaj korisnika?

– Ministarstvo kroz mrežu pružatelja socijalnih usluga plaća GDOSI Đurđevac za smještaj tih korisnika. Postoji mogućnost da si i korisnik to sam plati, no to je stvar koja se treba komunicirati između potencijalnog korisnika i Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

O koliko prostornog kapaciteta govorimo i je li dovoljan da pokrije potrebe Đurđevca i okolnih mjesta?

– Licencirani kapacitet je 32 osobe, no kako je zgrada obnovljena mjesta ima i više. To je nešto čime ćemo se pozabaviti kada napunimo licencirane kapacitete. Treba pametno razlučiti potrebe i mogućnosti jer nije nam želja pošto-poto napuniti kapacitete pa pružati nisku kvalitetu usluge. U suradnju s Područnim uredom Đurđevac pomogli smo u smještaju ljudi iz đurđevačke Podravine te se sada okrećemo i teritorijalno udaljenijim područjima.

Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom i starijim osobama koje još važu dolazak u centar?

– Slobodno dođite, razgledajte prostore, upoznajte naše korisnike i naše prostore, sigurni smo da će vam se svidjeti. Dat ćemo sve od sebe da vam bude lijepo kod nas, da uživate i da vam ostanemo u lijepom sjećanju.

Kristijan Trampuž (32) iz Rijeke, paraboćar sa sedamnaest godina sportskog iskustva i glazbenik, uskoro će proslaviti 33. rođendan pa se obratio čitateljima In Portala radi nekoliko najava raznih aktivnosti na kojima će sudjelovati

Trampuž je rođen 20. svibnja 1991. u Somboru, a prilikom poroda slomljena mu je lijeva klavikula i iščašeno lijevo rame, uslijed čega je zadobio moždano krvarenje. Posljedica teškog poroda je cerebralna paraliza. Osnovnoškolsko obrazovanje od prvog do četvrtog razreda stekao je u Budimpešti, a od petog do osmog razreda u školi za djecu s teškoćama u Barču, nedaleko od Pečuha. Od 2012. godine preselio se u Hrvatsku, u grad Rijeku. Srednju školu pohađao je u školi – ustanovi za slijepu, slabovidnu i djecu s cerebralnom paralizom, gdje je i izučio zanat za tkalca. Maturirao je 2014. godine.

Tijekom života najviše se pronašao u sportu, i to kroz boćanje za osobe s invaliditetom, kojim se počeo baviti 2007. godine u Mađarskoj, gdje je ostao poznat po sportskim rezultatima – dvije godine bio je državni prvak Mađarske. Potom je 2009. godine izabran za najboljeg sportaša godine i primio je Zlatnu plaketu od gradonačelnika Pečuha. Iduće godine osvojio je Kup Mađarske te postao državni prvak u Klubu PTEPEAC. Kada je stigao u Rijeku, učlanio se u Boćarski klub osoba s invaliditetom ‘Pulac’ Rijeka i već sljedeće godine, 2013., osvojio titulu državnog prvaka Hrvatske na Prvenstvu Republike Hrvatske u boćanju u Puli.

Idućih godina, od 2014. do 2016., na Ekipnom prvenstvu Hrvatske osvaja sa svojom ekipom zlatne medalje. Ujedno, 2014. godine zauzima drugo mjesto na Državnom prvenstvu, 2015. treće, a 2016. šesto mjesto. Na Europskom prvenstvu u Pragu sudjelovao je s Hrvatskom reprezentacijom 2014. godine. Ponosi se također sudjelovanjem na maratonu ‘Homo si teć’ u Rijeci na 21 km 2016. godine. Godine 2017. također ga je resila titula državnog prvaka Hrvatske te je izabran u Hrvatsku reprezentaciju, koja je sudjelovala na Prvom europskom prvenstvu Bisfed Regional Open u gradu Poznanu u Poljskoj te su osvojili treće mjesto ekipno. Na Kupu Hrvatske u boćanju osoba s invaliditetom, održanom 2. lipnja 2018. u Velikoj Gorici, osvojio je srebro.

Ujedno, prisustvao je na osmom izdanju Humanitarnog plivačkog maratona preko Udruge ‘Koga briga’ 3. rujna 2022., a ruta za plivanje bila je od Prasca do Ville Nore i nazad, dva kilometara. Sredstva su se skupljala za Udrugu ‘DAMDOM’ i za Boćarski klub osoba s invaliditetom ‘Pulac’ Rijeka, čime se ujedno omogućio odlazak natjecateljima na završni četvrti turnir boćanja od 16. do 18. rujna 2022. u Požegi, gdje je Trampuž osvojio četvrto mjesto u svojoj kategoriji, BC2.

No, to nije sve. Asa u rukavu čuvamo na kraju za pjevanje. Naime, 27. studenog 2022. snimio je svoju autobiografsku pjesmu pod nazivom ‘Ispod riječke ure’, čiji je autor teksta Robert Pilepić, skladbu je napisala Lara Pilepić, a za aranžman je bio zadužen Duško Rapotec. Pjesma je snimljena u poznatom autorskom studiju Adria Recordsa, kod majstora Roberta Grubišića.

– Ta pjesma se na našoj stanici Radio Rijeke Glista punih 20 tjedna držala na četvrtom mjestu i nakon toga smo i izdali video spot za koji je bio zadužen Igor Modrić, montažer i producent Studio Pro Recca, a snimatelj je bio njegov kolega Robert Kalčić. Spot smo izdali na Dan svetog Vida, zaštitnika Grada Rijeke, 15. lipnja 2023. godine. Volio bih se zahvaliti svima koji su izašli u susret. Nakon te pjesme snimili smo duet s Lianom Nikolić 13. lipnja 2023., a pjesma se zove ‘Blistaju zvijezde’. Autor teksta je Damir Maras, skladbu potpisuje Drago Puljko, a aranžman i produkciju David Trkulja. Nakon te pjesme sam s Alexom Jadrom snimio 20. rujna 2023. tri pjesme u duetu pod nazivom ‘U gradu koji teče’, također kod Roberta Grubišića, u studiju Adria Recordsa – rekao je Trampuž.

Ujedno, najavio je četvrtu pjesmu, koja je u pripremi, a zove se ‘Sunce na ekranu’. Autorica je Marina Cetina, skladbu potpisuje Dorian Škrobonja, a aranžman i glazbenu produkciju Robert Grubišić.

– Ta pjesma će se snimati sredinom svibnja 2024. godine, a najvjerojatnije ćemo napraviti i video spot. Volio bih se zahvaliti treneru Fiume Santi Viti FSV Teddyju Delaču i njegovom pomoćniku Siniši Kuhariću što na svakoj domaćoj utakmici ženske premijerske lige u košarci promoviraju i puštaju sve moje pjesme što sam ih do sad snimio. Volio bih istaknuti mog najboljeg prijatelja Luku Wagnera, što me podržava u svim mojim aktivnostima, kao što i ja njega te imamo pravo prijateljstvo – rekao je Trampuž.

Također je najavio uskoro izdanje svog prvog CD-a pod nazivom ‘Ispod riječke ure’, a istrčao je i svoj peti polumaraton ‘Homo si teć’.

Prošle godine učlanio se u Karnevalsku udrugu ‘Draške maškare’ pa je na čelu povorke ponosno nosio redni broj 82, zbog čega je zahvalan predsjednici Udruge Sandri Piccol na primitku.

Nakon zahvale svojim roditeljima što ga podržavaju u svim njegovim aktivnostima, za kraj je poručio čitateljima In Portala, kojeg redovito prati, da budu veseli i hrabri te da idu naprijed jer samo nebo je granica.

Mladić velikog potencijala plijeni pažnju sa svih strana pa mu želimo puno uspjeha na svim poljima života.

Svjedoci smo sve većeg nasilja nad ženama, poprimilo je drastične razmjere i to su uglavnom femicidi, kazala je predsjednica SOIH-a Marica Mirić

Poslušaj ovaj članak

Ovog ponedjeljka, 29. travnja 2024. godine u hotelu Diplomat održana je Peta konferencija SOIH-ove Mreže žena s invaliditetom. Prva konferencija održana je 2015. godine i od tada su svake druge godine na konferencijama obrađivali značajne teme za žene s invaliditetom. Ovogodišnje teme konferencije su Izazovi obiteljskog nasilja i Treći Manifest djevojaka i žena s invaliditetom u EU.

– Čast mi je biti danas ovdje s vama i nadam se da će ova Peta konferencija Mreže žena s invaliditetom dati važne zaključke koji će se moći proslijediti na adekvatna tijela kako bi se onda i proveli. Nadam se da ću i dalje moći raditi za boljitak osoba s invaliditetom i, naravno, za žene s invaliditetom jer od samog početka pripadam Mreži žena i nekako je osjećam kao svoju matičnu kuću iz koje smo Anka Slonjšak i ja krenule, ona u svijet pravobraniteljstva, a ja u politiku i zajedno se trudile raditi na dobrobit žena s invaliditetom. Sve to ne bi bilo moguće bez svih vas i bez podrške premijera Plenkovića koji je uvijek osjećao naše probleme, bez obzira radilo se o ženama ili općenito o osobama s invaliditetom. Sigurna sam da će Mreža žena i dalje osnaživati žene s invaliditetom i njihove obitelji – kazala je Ljubica Lukačić, dugogodišnja članica SOIH Mreže žena s invaliditetom.

– Prisjetimo se minutom šutnje doktora Zorislava Bobuša koji je ovoj konferenciji dao krila – uvodno je kazala Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.

– Govorit ćemo o izazovima za žene s invaliditetom vezano za obiteljsko nasilje, Svea Kučinić održat će edukaciju vezanu za spolno nasilje koje je do sada sporadično spominjano. Kako ga prepoznati, što napraviti, koje radnje poduzeti, kako prijaviti – najavila je Mirić, a onda rekla i nekoliko riječi o trenutnoj situaciji i društvenom okviru u kojem se ova konferencija održava.

– Svjedoci smo sve većeg nasilja nad ženama, poprimilo je drastične razmjere i to su uglavnom femicidi, a u zadnje vrijeme se pojavljuju i sinovi kao zlostavljači što je zapanjujuće i jako zabrinjava. Žene s invaliditetom još uvijek nisu spremne progovoriti o nasilju zato što one ovise o nasilnicima, a ni institucije još uvijek ne procesuiraju nasilje kako bi trebalo. Promijenio se Kazneni zakon, ali još uvijek se borimo. Položaj žena s invaliditetom u Hrvatskoj i u Europi iznimno je težak i traži veliko djelovanje – upozorila je predsjednica SOIH-a.

– Najrašireniji oblik nasilja nad ženama s invaliditetom prema podacima pokreta je psihičko nasilje, odnosno prisila koja izaziva osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti, povrede dostojanstva. Jako je prisutno i verbalno nasilje i u to ulaze svi nazivi udruga, institucija koji sadržavaju ‘invalid’, ‘hendikepirani’, ‘posebne potrebe’ i slično. Tako se isto vrši psihičko nasilje jer smo dogovorili da je u prvom planu osoba. Mediji također vrše nasilje. U velikoj mjeri imamo i ekonomsko nasilje. Roditelji imovinu ostavljaju djeci bez invaliditeta jer se pretpostavlja da su Bogom dani da brinu o braći s invaliditetom, a mnoge osobe s invaliditetom imaju zabranu upravljanja svojim prihodima – zaključila je Mirić.