Poveži se s nama

Moderna vremena

AI se neće smjeti koristiti za društveno vrednovanje

Objavljeno

/

Odbori Europskog parlamenta podržali su u utorak Akt o umjetnoj inteligenciji koji će omogućiti razvoj tog polja, ali i zaštititi korisnike od uporabe AI-ja “neprihvatljivog rizika” poput društvenog vrednovanja. 

Na sjednici Odbora za unutarnje tržište zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) podržan je dogovor s državama članicama EU-a o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Dogovor još moraju formalno potvrditi Europski parlament i Vijeće EU-a.

Open AI zaintrigirao je cijeli svijet kad je u studenome 2022. lansirao ChatGPT. Google mu je u prosincu 2023. uzvratio lansiranjem Geminija, svog najnaprednijeg AI modela. No uz razvoj umjetne inteligencije, dolaze i nove prijetnje pa će se ovim Aktom o umjetnoj inteligenciji nastojati uspostaviti balans između minimiziranja prijetnji i poticanja razvoja AI-ja. 

“Nakon trijaloga, danas smo korak bliže ka donošenju novih i jedinstvenih pravila za sustave umjetne inteligencije. Uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti, ali i minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, jasno uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti”, ocijenio je eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), potpredsjednik posebnog Odbora EP-a za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA), priopćio je njegov ured u utorak. 

Prema istraživanju Hrvatske pošte, Veleučilišta Effectus i tvrtke Alca Zagreb iz rujna, 60 posto Hrvata navelo je da im je prva asocijacija na AI “neizvjesnost i zabrinutost”, dok je za njih 30 posto to “korisnost i ushićenje”. Uz to, općeniti stav Hrvata prema umjetnoj inteligenciji je nešto više negativan nego pozitivan, ali još uvijek ima dosta neopredijeljenih. 

“Neprihvatljivi rizici” umjetne inteligencije

Postignutim dogovorom zabranit će se umjetna inteligencija koja pojedince društveno vrednuje i razvrstava u određene kategorije – po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično. 

Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a snimaka, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava. 

“Danas smo izglasali prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji kojim su sustavi umjetne inteligencije podijeljeni po kategorijama rizika koji predstavljaju za građane. Zakon tako razlikuje sustave neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja. S tim u vezi kao visokorizičan sustav zabranili smo koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju”, istaknuo je u priopćenju hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP), potpredsjednik IMCO-a. 

No postojat će izuzeci od pravila. Uporaba biometrijskih podataka bit će dozvoljena u nekim situacijama pod određenim uvjetima. RBI (Remote biometric identification) bit će moguć uz vremensko i geografsko ograničenje te prethodno sudsko odobrenje. Koristit će se u potrazi za nestalima i za sprječavanje terorističkih napada. A visokorizični sustavi, s ogromnim utjecajem na zdravstvo, obrazovanje, promet, migracije i upravljanje demokratskim procesima, morat će prolaziti sustav procjene i ublažavanja rizika, omogućiti nadležnim tijelima detaljnu dokumentaciju o značajkama i svrsi sustava, između ostaloga.  

“Umjetna inteligencija ima ogroman potencijal u zdravstvu ili prometu jer se njome može preciznije dijagnosticirati rak ili bolje upravljati gužvama u prometu. Zato smo propisali da takvi sustavi koji su visokorizični uvijek moraju biti pod ljudskom kontrolom. Umjetne inteligencije ne treba se bojati, već njezino korištenje treba kvalitetno urediti što smo danas i učinili”, dodao je Sokol.

Temeljni modeli kao što su ChatGPT i sustavi umjetne inteligencije opće namjene (GPAI) morat će biti u skladu s obvezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište. To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom EU-a o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.

Osim toga, umjetne ili manipulirane fotografije, audio ili video sadržaji (“deepfakes”) morat će biti jasno naznačeni kao takvi.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Kirurško liječenje debljine dolazi u obzir kod teške pretilosti

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi osoba koja sjedi na bolničkom krevetu, odjevena u traper košulju i bijelu majicu. Osoba ima bradu i nosi prsten na lijevoj ruci. Pored kreveta stoji medicinska sestra u plavoj uniformi s stetoskopom oko vrata, koja drži tablet uređaj i pokazuje nešto osobi na krevetu. U pozadini se vidi medicinska oprema i monitori.
Foto: Pixabay

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti

Kirurško liječenje debljine, poznato i kao barijatrijska kirurgija, predstavlja učinkovitu opciju za osobe s teškom pretilošću kod kojih druge metode mršavljenja, poput prehrane, tjelovježbe i lijekova, nisu dale zadovoljavajuće rezultate.

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti.

Bariatrijska kirurgija preporučuje se osobama s indeksom tjelesne mase (ITM) većim od 40 kg/m², neovisno o prisutnosti drugih bolesti; ITM-om od 35 do 40 kg/m², ako imaju ozbiljne zdravstvene probleme povezane s pretilošću (dijabetes tipa 2, hipertenziju, apneju u snu i drugo); ITM-om od 30 do 35 kg/m² u posebnim slučajevima kada su metaboličke bolesti izrazito izražene.

Prije odluke o operaciji, pacijent prolazi kroz temeljitu medicinsku evaluaciju, uključujući preglede internista, endokrinologa, nutricionista i psihologa, kako bi se utvrdilo je li kandidat pogodan za zahvat.

Postoji nekoliko različitih kirurških metoda za liječenje debljine, a izbor ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta, prehrambenim navikama i ciljevima liječenja.

Gastrični bypass (Roux-en-Y bypass želuca)

Ovaj zahvat smanjuje veličinu želuca i preusmjerava dio tankog crijeva, čime se ograničava unos hrane i smanjuje apsorpcija kalorija i hranjivih tvari.

Pokazuje izvrsne dugoročne rezultate u smanjenju tjelesne težine i poboljšanju metaboličkih bolesti.

Sleeve gastrektomija (rukavasta resekcija želuca)

Kirurški se uklanja veliki dio želuca, ostavljajući duguljasti ‘rukav’ kroz koji prolazi hrana.

Smanjuje količinu hrane koju osoba može pojesti, a istovremeno smanjuje razinu hormona gladi (grelina), što pomaže u regulaciji apetita.

Gastrični prsten (laparoskopska podesiva želučana traka)

Na gornji dio želuca postavlja se podesivi silikonski prsten koji sužava prolaz hrane, usporavajući njen unos.

Ova metoda se rjeđe koristi zbog sporijih rezultata i mogućih komplikacija.

Biliopankreatična diversija s duodenalnim switchom (BPD/DS)

Kombinira restrikciju unosa hrane i smanjenje apsorpcije hranjivih tvari.

Ova metoda se najčešće koristi kod izrazito teške pretilosti i metaboličkih poremećaja, ali nosi veći rizik od nutritivnih deficita.

Nakon operacije, pacijenti prolaze kroz postupan proces prilagodbe prehrane, počevši od tekuće prehrane, preko kašaste hrane, do uvođenja čvrstih obroka. Ključ uspjeha leži u dugoročnoj promjeni prehrambenih i životnih navika, redovitoj fizičkoj aktivnosti te praćenju od strane medicinskog tima.

Osim fizičkih promjena, potrebno je i psihološko prilagođavanje jer operacija nije ‘brzo rješenje’, već alat koji zahtijeva disciplinu i odgovornost pacijenta kako bi rezultati bili dugotrajni.

Kao i svaki kirurški zahvat, i barijatrijske operacije nose određene rizike, uključujući infekcije, krvarenja, probleme s apsorpcijom hranjivih tvari te moguće komplikacije poput refluksa, želučanih ulkusa ili promjena u radu crijeva. Redovite kontrole i pridržavanje uputa liječnika ključno su za izbjegavanje komplikacija.

Kirurško liječenje debljine može biti učinkovito rješenje za osobe koje se godinama bore s pretilošću i njezinim posljedicama. Međutim, uspjeh operacije ne ovisi samo o kirurškom zahvatu, već i o dugoročnim promjenama prehrambenih i životnih navika, redovitoj medicinskoj skrbi te mentalnoj spremnosti pacijenta za novi način života.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Afte su male, bolne ranice koje se javljaju unutar usta

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja drži bocu s tekućinom ljubičaste boje i ulijeva je u čep boce. Osoba nosi ljubičastu košulju. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje svakodnevnu radnju, poput korištenja tekućine za ispiranje usta ili nekog drugog proizvoda za osobnu higijenu.
Foto: Pexels

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema

Afte su male, bolne ranice koje se pojavljuju u usnoj šupljini, najčešće na unutarnjoj strani obraza, usana, jeziku ili na desnima. Iako nisu zarazne, mogu biti vrlo neugodne i otežavati govor, žvakanje i gutanje.

Točan uzrok afti nije potpuno poznat, ali postoje brojni faktori koji mogu pridonijeti njihovom nastanku.

Ozljede usne šupljine – ugriz jezika ili obraza, iritacija od zubne proteze ili grube hrane.

Stres i umor – oslabljen imunitet može potaknuti pojavu afti.

Nedostatak vitamina i minerala – osobito željeza, folne kiseline i vitamina B12.

Određene namirnice – začinjena, kisela i gruba hrana mogu izazvati iritaciju.

Hormonalne promjene – kod nekih žena afte su povezane s menstrualnim ciklusom.

Alergije i autoimune bolesti – neke imunološke reakcije mogu uzrokovati pojavu afti.

Afte su obično male, okrugle ili ovalne ranice s bijelim ili žućkastim centrom i crvenim rubom. Osjećaj pečenja ili boli može se pojaviti nekoliko dana prije nego što se ranica razvije.

Iako afte obično prolaze same unutar 7-14 dana, postoje načini za ublažavanje simptoma i ubrzavanje zacjeljivanja.

Ispiranje usne šupljine – slana voda, kamilica ili antiseptičke otopine mogu pomoći.

Gelovi i kreme – proizvodi s lidokainom ili hijaluronskom kiselinom mogu ublažiti bol.

Izbjegavanje nadražujuće hrane – kisele, začinjene i tvrde namirnice treba ograničiti.

Dodaci prehrani – ako su afte posljedica nedostatka vitamina, preporučuje se unos odgovarajućih suplemenata.

Smanjenje stresa – opuštanje i dobar san mogu pomoći u sprečavanju ponovne pojave.

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.

Nastavi čitati

Medicina

Rana i integrativna rehabilitacija za pacijentice s rakom dojke

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi, tj. tim ENEA programa.
Foto: KBC Rijeka

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima

Klinika za tumore KBC-a Rijeka i njezini partneri predstavili su program rane i integrativne rehabilitacije za pacijentice s rakom dojke. Program je otvoren za sve pacijentice koje započinju bilo koji oblik liječenja u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

O programu su izvijestili ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, predstojnica Klinike za tumore Ivana Mikolašević, voditeljica programa Iva Skočilić te dvoje članova multidisciplinarnog tima, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić i Ivica Vrdoljak.

Nositelj programa je Klinika za tumore KBC-a Rijeka, a u njegovu provedbu uključeno je više od 30 djelatnika KBC-a Rijeka. Partner programa je Udruga ‘Srce za nju’ s predsjednicom Katarinom Kukolj te suradnici udruge Mario Mlinarić, kineziolog, i kuharica Ana Ugarković.

– Uvodimo program po uzoru na svjetske klinike, posvećen rehabilitaciji onkoloških bolesnica. Ova rehabilitacija nije samo fizički oporavak, već integrativni i individualizirani program koji pacijenticama pruža podršku u cilju kvalitetnijeg i ispunjenijeg života. U ime Uprave bolnice zahvaljujem timu Klinike na trudu i čestitam na uspješno osmišljenom program – rekao je ravnatelj Alen Ružić.

Program rane i integrativne rehabilitacije namijenjen je pacijenticama s ranim rakom dojke, uključujući ih od prvog pregleda u onkološkoj ambulanti i prateći ih kroz cijeli proces liječenja sve do ponovne integracije u svakodnevni život. Program obuhvaća fizičnu, psihološku i socijalnu podršku.

Rehabilitacija započinje što ranije u procesu liječenja i usmjerena je na poboljšanje tjelesne snage i kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom i poboljšanje psihološke ravnoteže, pravovremeno prepoznavanje i liječenje nuspojava onkološkog liječenja, savjetovanje o očuvanju plodnosti za mlađe pacijentice.

Nakon prvog pregleda onkologa, pacijentice će biti upućene u novo onkološko savjetovalište za rak dojke, gdje će dobiti sve relevantne informacije i preporuke. Na temelju preporuka onkologa i procjene putem standardiziranih upitnika, pacijentice će biti upućene na dodatne specijalističke preglede. Koordinatori programa pratit će njihov napredak svaka tri mjeseca ili češće prema potrebi. Svaka pacijentica dobit će i priručnik s praktičnim savjetima.

Edukativne radionice o prehrani vodit će klinički nutricionisti KBC-a Rijeka u suradnji s Anom Ugarković. Teme će uključivati osnovne prehrambene preporuke tijekom liječenja, mikronutrijente i dodatke prehrani.

Tjelesna aktivnost ključni je segment programa, a fizijatar će odrediti prikladnu razinu aktivnosti za svaku pacijenticu. Program vježbanja vodit će Mario Mlinarić, naglašavajući sigurnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti tijekom i nakon liječenja.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije koja će pacijenticama olakšati praćenje programa i pružati dodatnu podršku kroz cijeli proces rehabilitacije.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima.

Kao dodatnu podršku, brojne lokalne frizerske i kozmetičke usluge omogućit će pacijenticama poboljšanje kvalitete života. Udruga ‘Srce za nju’ poziva i druge poslovne subjekte na uključivanje.

Program rane i integrativne rehabilitacije nazvan je ENEA, prema starom nazivu rijeke Rječine (OENEUS), simbolizirajući otpornost i borbu, slično kao mitološki junak Eneja koji je nakon pada Troje započeo novo poglavlje života.

Sve informacije o programu dostupne su na Klinici za tumore KBC-a Rijeka te putem Udruge ‘Srce za nju’, svakim radnim danom od 18 do 20 sati na broj 095/391-2242.

Nastavi čitati

U trendu