Poveži se s nama

Moderna vremena

AI se neće smjeti koristiti za društveno vrednovanje

Objavljeno

/

Odbori Europskog parlamenta podržali su u utorak Akt o umjetnoj inteligenciji koji će omogućiti razvoj tog polja, ali i zaštititi korisnike od uporabe AI-ja “neprihvatljivog rizika” poput društvenog vrednovanja. 

Na sjednici Odbora za unutarnje tržište zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) podržan je dogovor s državama članicama EU-a o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Dogovor još moraju formalno potvrditi Europski parlament i Vijeće EU-a.

Open AI zaintrigirao je cijeli svijet kad je u studenome 2022. lansirao ChatGPT. Google mu je u prosincu 2023. uzvratio lansiranjem Geminija, svog najnaprednijeg AI modela. No uz razvoj umjetne inteligencije, dolaze i nove prijetnje pa će se ovim Aktom o umjetnoj inteligenciji nastojati uspostaviti balans između minimiziranja prijetnji i poticanja razvoja AI-ja. 

“Nakon trijaloga, danas smo korak bliže ka donošenju novih i jedinstvenih pravila za sustave umjetne inteligencije. Uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti, ali i minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, jasno uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti”, ocijenio je eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), potpredsjednik posebnog Odbora EP-a za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA), priopćio je njegov ured u utorak. 

Prema istraživanju Hrvatske pošte, Veleučilišta Effectus i tvrtke Alca Zagreb iz rujna, 60 posto Hrvata navelo je da im je prva asocijacija na AI “neizvjesnost i zabrinutost”, dok je za njih 30 posto to “korisnost i ushićenje”. Uz to, općeniti stav Hrvata prema umjetnoj inteligenciji je nešto više negativan nego pozitivan, ali još uvijek ima dosta neopredijeljenih. 

“Neprihvatljivi rizici” umjetne inteligencije

Postignutim dogovorom zabranit će se umjetna inteligencija koja pojedince društveno vrednuje i razvrstava u određene kategorije – po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično. 

Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a snimaka, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava. 

“Danas smo izglasali prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji kojim su sustavi umjetne inteligencije podijeljeni po kategorijama rizika koji predstavljaju za građane. Zakon tako razlikuje sustave neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja. S tim u vezi kao visokorizičan sustav zabranili smo koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju”, istaknuo je u priopćenju hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP), potpredsjednik IMCO-a. 

No postojat će izuzeci od pravila. Uporaba biometrijskih podataka bit će dozvoljena u nekim situacijama pod određenim uvjetima. RBI (Remote biometric identification) bit će moguć uz vremensko i geografsko ograničenje te prethodno sudsko odobrenje. Koristit će se u potrazi za nestalima i za sprječavanje terorističkih napada. A visokorizični sustavi, s ogromnim utjecajem na zdravstvo, obrazovanje, promet, migracije i upravljanje demokratskim procesima, morat će prolaziti sustav procjene i ublažavanja rizika, omogućiti nadležnim tijelima detaljnu dokumentaciju o značajkama i svrsi sustava, između ostaloga.  

“Umjetna inteligencija ima ogroman potencijal u zdravstvu ili prometu jer se njome može preciznije dijagnosticirati rak ili bolje upravljati gužvama u prometu. Zato smo propisali da takvi sustavi koji su visokorizični uvijek moraju biti pod ljudskom kontrolom. Umjetne inteligencije ne treba se bojati, već njezino korištenje treba kvalitetno urediti što smo danas i učinili”, dodao je Sokol.

Temeljni modeli kao što su ChatGPT i sustavi umjetne inteligencije opće namjene (GPAI) morat će biti u skladu s obvezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište. To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom EU-a o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.

Osim toga, umjetne ili manipulirane fotografije, audio ili video sadržaji (“deepfakes”) morat će biti jasno naznačeni kao takvi.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Donosimo mitove o vezama u koje odmah prestanite vjerovati

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede na ružičastom biciklu na otvorenom polju s vedrim plavim nebom i raspršenim oblacima iznad. Osoba koja je smještena na stražnjem dijelu bicikla izgleda kao da podupire drugu osobu koja sjedi na upravljaču, a oni su u trenutku poljupca. Ova slika prikazuje romantičan trenutak između dvoje ljudi u mirnom prirodnom okruženju, što može evocirati teme ljubavi, prirode i slobodnog vremena.
Foto: Pixabay

Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti

Veze su komplicirane i jedinstvene, a svaka ljubavna priča nosi svoj specifičan ritam i dinamiku. Ipak, društvo, mediji i kultura često nameću mitove o tome kako bi ‘idealna’ veza trebala izgledati. Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. U nastavku su neki od najčešćih mitova o vezama u koje ne treba vjerovati.

Prava ljubav dolazi bez napora. Jedan od najraširenijih mitova je taj da prava ljubav dolazi sama od sebe i da ne zahtijeva trud. U stvarnosti, svaka veza, čak i ona najharmoničnija, traži ulaganje, komunikaciju i međusobno prilagođavanje. Ljudi se s vremenom mijenjaju, i u zdravim vezama partneri zajedno rade na prilagodbi tim promjenama. Očekivati da će sve ići savršeno bez truda može samo dovesti do razočaranja.

Idealni partner razumije sve bez riječi. Ovaj mit stvara očekivanje da pravi partner ‘čita misli’ i zna što drugi osjeća ili želi bez potrebe za verbalnom komunikacijom. Iako je divno kad partneri intuitivno osjete jedno drugo, nitko nije telepat. Otvorena komunikacija ključna je za zdravu vezu. Umjesto da očekujete da partner shvati sve vaše potrebe i želje bez riječi, važno je otvoreno razgovarati o njima.

Sretan par nikada se ne svađa. Mnogi vjeruju da je svađa znak nekompatibilnosti ili da par nije ‘stvoren jedno za drugo’. No, istina je da su nesuglasice normalan i zdrav dio svake veze. Svađe mogu biti prilika za rast i bolje razumijevanje partnera, ako se rješavaju na konstruktivan način. Ključno je naučiti komunicirati bez vrijeđanja i razumjeti da neslaganja ne znače kraj ljubavi.

Ako stvarno voliš, nikada nećeš biti privučen(a) nikome drugome. Prirodno je primijetiti ili biti privučen drugim ljudima, čak i kada ste u predanoj vezi. Ovaj osjećaj ne znači da nešto nije u redu u vašoj vezi ili da partneru nedostaje nešto važno. Ključno je kako reagiramo na takve osjećaje i hoćemo li odlučiti njegovati povjerenje i odanost. Monogamija nije odsustvo privlačnosti prema drugima, već svjestan izbor ostati odan partneru.

Partneri bi trebali imati iste interese i hobije. Iako zajednički interesi mogu obogatiti vezu, potpuna sličnost nije potrebna za uspješnu vezu. Dapače, razlike mogu biti osvježavajuće i pružiti priliku za proširenje perspektiva. Važno je podržavati međusobne interese, čak i kada nisu zajednički. Raznolikost može unijeti dinamiku i omogućiti partnerima da zadrže vlastiti identitet unutar veze.

Seks bi uvijek trebao biti strastven i čest. Još jedan mit je da kvalitetna veza podrazumijeva konstantnu strast i česte intimne trenutke. Stvarnost je da s vremenom seksualna želja može varirati zbog različitih čimbenika – stresa, zdravlja, promjena u životnom stilu i slično. Umjesto stvaranja pritiska oko ovog aspekta veze, važno je o tome otvoreno razgovarati i prihvatiti da strast ima svoje uspone i padove.

Dobar partner će te uvijek usrećiti. Ovaj mit stvara iluziju da je partner odgovoran za sreću drugog partnera. Iako podrška i ljubav mogu doprinijeti našem zadovoljstvu, očekivanje da će druga osoba riješiti sve naše probleme i donijeti nam stalnu sreću nije realno. Svaka osoba je odgovorna za vlastitu sreću, a zdrava veza pruža podršku u tom procesu, ali nije jedini izvor zadovoljstva.

Oslobađanje od ovih mitova može pomoći parovima da pristupe svojoj vezi sa stvarnijim očekivanjima. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti.

Nastavi čitati

Medicina

ĐIKIĆ Identificiran tumorski mehanizam izbjegavanja imunološkog odgovora

Objavljeno

/

Muškarac s plavim očima i svijetlom kosom nosi tamno plavo sako i svijetlu košulju. Gleda blago u stranu, s blagim izrazom lica. U pozadini su svijetle zavjese koje stvaraju neutralnu pozadinu.
Foto: Dean Silić

Međunarodni znanstveni tim, pod vodstvom Ivana Ðikiċa s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, identificirao je mehanizam preko kojeg tumorske stanice izbjegavaju imunološki odgovor organizma, ubrzano rastu i metastaziraju, što otvara nove mogućnosti za razvoj terapije protiv raka

Rad je objavljen u online izdanju prestižnog znanstvenog časopisa Cell, a znanstvena studija istraživala je vezu između autofagije, staničnog procesa samojedenja, i sposobnosti imunološkog sustava da prepozna i napadne stanice raka.

Znanstvenici su otkrili da IRGQ protein djeluje kao autofagijski receptor u reguliranju ekspresije receptora MHC-I na površini stanica raka.

– Ova otkrića ukazuju da IRGQ protein i autofagija predstavljaju potencijalne terapijske ciljeve za razvoj novih protu-tumorskih lijekova. Primjerice, razvijanjem lijekova koji potiču razgradnju IRGQ u uznapredovalim tumorima jetre mogli bi potaknuti novi i snažniji imunološki napad na tumorske stanice i blokirati rast tumora – rekao je znanstvenik Ivan Ðikiċ.

MHC-I receptori igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu prezentirajući tumorske antigene citotoksičnim T stanicama koje su odgovorne za ubijanje stanica raka.

Na temelju kliničkih podataka otkriveno je da niže razine IRGQ kod ljudi s karcinomom jetre dovode do infiltracije T stanica u tumore i duljeg preživljavanja zbog boljeg imunološkog prepoznavanja tumorskih stanica.

Podatci pacijenata potvrđeni su i na eksperimentalnom mišjem modelu raka jetre: kod životinja bez IRGQ-a, dolazi do učinkovitog napada imunološkog sustava na tumorske stanice i blokiranja rasta tumora te su miševi značajno dulje preživjeli rak.

– Ova studija trajala je sedam godina i naučili smo da je neophodno nastaviti s istraživanjima i kada su projekti teški i neizvjesni te je neophodno osigurati dugogodišnje financiranje i uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima raznih profesija ako želimo biti uspješniji u borbi protiv tumora – rekao je Ðikiċ.

Nastavak ovog dugogodišnjeg istraživanja provodi se u PROXIDRUGS konzorciju, gdje znanstvenici razvijaju nove metode ciljane razgradnje IRGQ proteina.

Izvor: Hina/Marina Hudoletnjak

Nastavi čitati

Medicina

Počinju preventivni zdravstveni pregledi u cijeloj Hrvatskoj

Objavljeno

/

Na fotografiji je plavi tekst na bijeloj pozadini koji glasi “MISLI NA SVOJE ZDRAVLJE” u gornjem dijelu, a ispod toga manjim slovima “ODAZOVI SE NA PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLED!”. U donjem desnom kutu nalazi se još manji tekst koji kaže “ZDRAVLJEPRVO”. Ova slika je zanimljiva jer promiče važnost brige o vlastitom zdravlju i potiče ljude da redovito idu na preventivne zdravstvene preglede.
Foto: Ministarstvo zdravstva

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika

Od ponedjeljka, 11. studenog, liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo započinju s provedbom preventivnih zdravstvenih pregleda diljem Hrvatske

Tim povodom, Ministarstvo zdravstva će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, 11. studenog s početkom u 11 sati, predstaviti organizacijski model preventivnih pregleda.

– Program preventivnih zdravstvenih pregleda ključna je mjera u reformi zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Cilj preventivnih pregleda koji će se provoditi u cijeloj zemlji jest poboljšati zdravlje građana, produljiti njihov životni vijek, poboljšati kvalitetu života i povećati zdravstvenu pismenost – izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš. Dodao je kako je program utemeljen na rezultatima pilot-projekta, kao i na znanstvenim saznanjima o važnosti pravodobne kontrole zdravstvenog stanja.

Na događaju će biti predstavljen cijeli proces provedbe preventivnih pregleda.

Pravo na besplatni preventivni pregled imat će svi građani koji su pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem, bez dodatnih troškova, a pregled će moći obaviti kod izabranog liječnika.

Provedeni pilot-projekt u pet županija pokazao je da više od dvije trećine odazvanih građana ima zdravstvene probleme, uključujući povišen krvni tlak, povećan kolesterol, visoku razinu šećera u krvi, prekomjernu težinu te štetne posljedice pušenja i alkohola.

Rano otkrivanje bolesti povećava mogućnost uspješnijeg liječenja, produljuje životni vijek i poboljšava kvalitetu života, a ujedno jača svijest o važnosti preventivnog pristupa zdravlju. Iskustva pokazuju da je trećina ljudi spremna mijenjati navike štetne za njihovo zdravlje. Procjenjuje se da bi preventivno djelovanje moglo smanjiti broj oboljelih za čak 40 posto, a također bi smanjilo pritisak na zdravstveni sustav i omogućilo bolje pružanje zdravstvene skrbi pacijentima.

Važno je napomenuti da svaki uloženi euro u preventivne preglede donosi 14 eura uštede u zdravstvenom proračunu, što je ključno za dugoročnu održivost zdravstvenog sustava.

– Nalazimo se u situaciji koja nalaže poduzimanje odlučnih koraka prema prevenciji i sustavnoj brizi za zdravlje pojedinaca i društva u cjelini. Preventivna politika jedno je od najvažnijih pitanja javnog zdravlja, a u širem smislu i pitanje ekonomske i demografske budućnosti Hrvatske. To je temelj za zdraviju i kvalitetniju budućnost naših građana i države – zaključio je ministar Beroš.

Nastavi čitati

U trendu