Poveži se s nama

Moderna vremena

AI se neće smjeti koristiti za društveno vrednovanje

Objavljeno

/

Odbori Europskog parlamenta podržali su u utorak Akt o umjetnoj inteligenciji koji će omogućiti razvoj tog polja, ali i zaštititi korisnike od uporabe AI-ja “neprihvatljivog rizika” poput društvenog vrednovanja. 

Na sjednici Odbora za unutarnje tržište zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) podržan je dogovor s državama članicama EU-a o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Dogovor još moraju formalno potvrditi Europski parlament i Vijeće EU-a.

Open AI zaintrigirao je cijeli svijet kad je u studenome 2022. lansirao ChatGPT. Google mu je u prosincu 2023. uzvratio lansiranjem Geminija, svog najnaprednijeg AI modela. No uz razvoj umjetne inteligencije, dolaze i nove prijetnje pa će se ovim Aktom o umjetnoj inteligenciji nastojati uspostaviti balans između minimiziranja prijetnji i poticanja razvoja AI-ja. 

“Nakon trijaloga, danas smo korak bliže ka donošenju novih i jedinstvenih pravila za sustave umjetne inteligencije. Uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti, ali i minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, jasno uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti”, ocijenio je eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), potpredsjednik posebnog Odbora EP-a za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA), priopćio je njegov ured u utorak. 

Prema istraživanju Hrvatske pošte, Veleučilišta Effectus i tvrtke Alca Zagreb iz rujna, 60 posto Hrvata navelo je da im je prva asocijacija na AI “neizvjesnost i zabrinutost”, dok je za njih 30 posto to “korisnost i ushićenje”. Uz to, općeniti stav Hrvata prema umjetnoj inteligenciji je nešto više negativan nego pozitivan, ali još uvijek ima dosta neopredijeljenih. 

“Neprihvatljivi rizici” umjetne inteligencije

Postignutim dogovorom zabranit će se umjetna inteligencija koja pojedince društveno vrednuje i razvrstava u određene kategorije – po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično. 

Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a snimaka, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava. 

“Danas smo izglasali prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji kojim su sustavi umjetne inteligencije podijeljeni po kategorijama rizika koji predstavljaju za građane. Zakon tako razlikuje sustave neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja. S tim u vezi kao visokorizičan sustav zabranili smo koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju”, istaknuo je u priopćenju hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP), potpredsjednik IMCO-a. 

No postojat će izuzeci od pravila. Uporaba biometrijskih podataka bit će dozvoljena u nekim situacijama pod određenim uvjetima. RBI (Remote biometric identification) bit će moguć uz vremensko i geografsko ograničenje te prethodno sudsko odobrenje. Koristit će se u potrazi za nestalima i za sprječavanje terorističkih napada. A visokorizični sustavi, s ogromnim utjecajem na zdravstvo, obrazovanje, promet, migracije i upravljanje demokratskim procesima, morat će prolaziti sustav procjene i ublažavanja rizika, omogućiti nadležnim tijelima detaljnu dokumentaciju o značajkama i svrsi sustava, između ostaloga.  

“Umjetna inteligencija ima ogroman potencijal u zdravstvu ili prometu jer se njome može preciznije dijagnosticirati rak ili bolje upravljati gužvama u prometu. Zato smo propisali da takvi sustavi koji su visokorizični uvijek moraju biti pod ljudskom kontrolom. Umjetne inteligencije ne treba se bojati, već njezino korištenje treba kvalitetno urediti što smo danas i učinili”, dodao je Sokol.

Temeljni modeli kao što su ChatGPT i sustavi umjetne inteligencije opće namjene (GPAI) morat će biti u skladu s obvezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište. To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom EU-a o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.

Osim toga, umjetne ili manipulirane fotografije, audio ili video sadržaji (“deepfakes”) morat će biti jasno naznačeni kao takvi.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

Od virusnog hepatitisa svaki dan umre 3500 ljudi

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba u plavom laboratorijskom ogrtaču i plavim rukavicama koja drži stalak s epruvetama. Epruvete imaju ljubičaste čepove i sadrže tamnu tekućinu, vjerojatno uzorke krvi. Osoba nosi plave lateks rukavice kako bi osigurala sterilno rukovanje. Pozadina je zamagljena, ali izgleda kao laboratorijsko okruženje s raznim opremom i potrepštinama. Fokus slike je na rukama koje drže stalak s epruvetama, čineći elemente u pozadini nejasnima.
Foto: Pixabay

Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku. Usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje, kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2024. o globalnom hepatitisu, broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati virusnom hepatitisu raste. Ova je bolest drugi vodeći uzrok smrti od neke zarazne bolesti u svijetu, s 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, koliko i tuberkuloza, još jedna zarazna bolest.

Objavljeno u povodu Globalnog samita o hepatitisu, ovo izvješće pokazuje da unatoč poboljšanjima u dijagnostičkim alatima i tretmanima, kao i padu cijena proizvoda, stope testiranja i liječenja se gotovo ne mijenjaju. Međutim, poduzmu li se brze mjere sada, cilj eliminacije hepatitisa za 2030. trebao bi ostati dostižan.

Novi podaci koje je WHO-u priopćilo 187 zemalja pokazuju da je procijenjeni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih virusnim hepatitisom porastao, s 1,1 milijuna u 2019. na 1,3 milijuna u 2022.: 83 posto za hepatitis B i 17 posto za hepatitis C. Svaki dan, hepatitis B ili C ubija 3500 ljudi diljem svijeta.

– Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku: usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje – kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a.

Organizacija je predana pomaganju zemljama da iskoriste sve alate koji su im na raspolaganju – po pristupačnim cijenama – kako bi spasile živote i preokrenule plimu, kaže Ghebreyesus.

Prema ažuriranim procjenama WHO-a, 2022. godine 254 milijuna ljudi bilo je pogođeno hepatitisom B, a 50 milijuna hepatitisom C. Polovica tereta kroničnog hepatitisa B i hepatitisa C odnosi se na osobe u dobi od 30 do 54 godine, a 12 posto na djecu mlađu od 18 godina. Muškarci predstavljaju 58 postoslučajeva.

Prema novim procjenama, incidencija virusnih hepatitisa u blagom je padu u odnosu na 2019., ali je u cjelini i dalje visoka. U 2022. bilo je 2,2 milijuna novih infekcija, u usporedbi s 2,5 milijuna u 2019. godini.

Virus hepatitisa B odgovoran je za 1,2 milijuna novih infekcija, a virus hepatitisa C za gotovo milijun. Dnevno ima više od 6000 novih slučajeva.

Revidirane procjene izvedene su iz poboljšanih podataka iz nacionalnih istraživanja prevalencije. Također pokazuju da mjere prevencije poput cijepljenja i injekcija bez zdravstvenih rizika, kao i širenje liječenja protiv hepatitisa C, doprinose smanjenju učestalosti bolesti.

Napredak i praznine u globalnoj dijagnostici i liječenju

U svim regijama, krajem 2022., samo je 13 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B bilo dijagnosticirano, a oko 3 posto (7 milijuna) primalo je antivirusno liječenje. Za hepatitis C brojke su 36 posto, odnosno 20 posto  (12,5 milijuna).

Ovi rezultati znatno su manji od globalnih ciljeva za liječenje 80 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B ili hepatitisom C do 2030. Međutim, oni ukazuju na mali, ali stalni napredak u probiru i liječenju od najnovijih procjena objavljenih 2019. Konkretno, za hepatitis B, testiranje je poraslo s 10 posto na 13 posto, a liječenje s 2 posto na 3 posto, a za hepatitis C odgovarajuće brojke su 21 posto do 36 posto za probir i 13 posto do 20 posto za liječenje.

Teret virusnog hepatitisa razlikuje se od regije do regije. Afrička regija Svjetske zdravstvene organizacije odgovorna je za 63 posto novih slučajeva infekcije hepatitisom B. Međutim, samo 18 posto novorođenčadi u regiji je cijepljeno protiv hepatitisa B u zapadnim zemljama, što bilježi 47 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih hepatitisom B, terapijski obuhvat iznosi 23 posto dijagnosticiranih osoba, što je daleko premalo da bi se smanjila smrtnost.

Bangladeš, Kina, Etiopija, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Filipini, Ruska Federacija i Vijetnam zajedno snose gotovo dvije trećine globalnog tereta hepatitisa B i C. Omogućiti globalni odgovor da preokrene tok kako bi se postiglo Ciljeva održivog razvoja, bitno je postići univerzalni pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju u ovih deset zemalja do 2025., uz intenziviranje napora u afričkoj regiji.

Razlike u cijeni i pružanju usluga

Iako su pristupačni generički lijekovi za virusni hepatitis dostupni, mnoge ih zemlje ne mogu kupiti po niskim cijenama.

Razlike u cijenama i dalje postoje između i unutar regija WHO-a, pri čemu mnoge zemlje plaćaju cijene iznad globalne referentne razine, čak i za lijekove koji su ušli u javnu domenu ili su podložni sporazumima o dobrovoljnom licenciranju. Na primjer, iako tenofovir za liječenje hepatitisa B više nije zaštićen patentom i dostupan je po globalnoj referentnoj cijeni od 2,4 USD mjesečno, samo 7 od 26 zemalja koje su prijavile podatke plaćaju cijenu jednaku ili nižu od tog iznosa.

Slično tome, 12 tjedana liječenja hepatitisa C pangenotipskim antivirusnim lijekovima (kombinacija sofosbuvira i daklatasvira) dostupno je po globalnoj referentnoj cijeni od 60 dolara, ali samo 4 od 24 zemlje koje su prijavile bolest plaćaju jednaku cijenu ili manju od ove cijene.

Pružanje usluga ostaje centralizirano i vertikalno, au mnogim slučajevima usluge povezane s virusnim hepatitisom još uvijek su odgovornost pogođenog stanovništva.

Samo 60 posto zemalja izvjestiteljica pruža potpuno ili djelomično besplatno testiranje i liječenje virusnog hepatitisa u javnom sektoru. Financijska zaštita je slabija u afričkoj regiji, gdje samo trećina zemalja pruža ove usluge besplatno.

Preporuke za ubrzavanje uklanjanja hepatitisa

Izvješće navodi niz mjera za promicanje javnozdravstvenog pristupa virusnom hepatitisu koji bi ubrzao napredak prema okončanju epidemije do 2030. To uključuje sljedeće mjere:  proširiti pristup testovima probira i dijagnostičkim sredstvima, prelazak sa strategija na provedbu za pravedno postupanje, ojačati preventivne mjere poduzete na razini primarne zdravstvene zaštite, pojednostaviti pružanje usluga, optimizirati regulaciju i ponudu proizvoda, razviti argumente ulaganja u prioritetne zemlje, mobilizirati inovativno financiranje, koristiti poboljšane podatke za poduzimanje radnji, uključiti pogođene zajednice i civilno društvo i unaprijediti istraživanja kako bi se poboljšali dijagnostički proizvodi i potencijalni tretmani za hepatitis B.

Financiranje je i dalje problematično

Financiranje za borbu protiv virusnog hepatitisa, bilo globalno ili kroz nacionalne zdravstvene proračune, nije dostatno za zadovoljenje potreba. Ova situacija proizlazi iz kombinacije čimbenika, uključujući ograničeno znanje o intervencijama i alatima za uštedu troškova, kao i konkurentskih prioriteta u globalnim zdravstvenim planovima. Ovo izvješće ima za cilj istaknuti strategije za zemlje za rješavanje ovih nejednakosti i pristup alatima po najpristupačnijim mogućim cijenama.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Počela je sezona ‘moram smršaviti do ljeta’

Objavljeno

/

Na slici je sendvič koji se mjeri šestarom. Sendvič izgleda bogato punjen s raznim sastojcima poput salame, sira i povrća. Šestar je postavljen preko sendviča, a pozadina je zelene mramorne površine. Izgleda kao da se radi o nekoj vrsti preciznog mjerenja ili usporedbe veličine sendviča.
Foto: Pixabay

Umjesto naglih promjena i ukidanja određene hrane, pokušajte smanjiti porcije ili rjeđe konzumirati tu hranu. S vremenom i manjim unosom, potreba za nezdravim namirnicama će se smanjiti sama od sebe

Nekako s proljeća ženske teme su uvijek dijeta. Taman prođe sezona ‘smršavjet ću do Božića’ i onda eto ti lijepih dana i kupaćih kostima… Uglavnom, jao i naopako. Savladale smo valjda da čarobni štapić ni tableta ne postoje pa haj’mo polako, ali sigurno i zdravo malo poraditi na sebi.

Piramida pravilne prehrane prikazuje nam principe pravilne prehrane, te ukazuje na to kako se zdravije hraniti. Unutar piramide pravilne prehrane nalaze se i preporuke za svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od 30 minuta.

Tjelesna aktivnost je, uz pravilnu prehranu, važan čimbenik u kontroli i održavanju tjelesne mase. Najnoviji način u prikazivanju smjernica za uravnotežen unos hrane je ‘Tanjur pravilne prehrane’.

Umjesto naglih promjena i ukidanja određene hrane, pokušajte smanjiti porcije ili rjeđe konzumirati tu hranu. S vremenom i manjim unosom, potreba za nezdravim namirnicama će se smanjiti sama od sebe.

Stvaranje zdravih navika prilikom jela pomoći će vam u mršavljenju. Kada god možete, obroke konzumirajte u društvu i izbjegavajte jesti ispred televizije ili računala jer to često dovodi do nesvjesnog prejedanja. Jedite sporo i temeljito prožvačite hranu, tako ćete imati priliku uživati u okusu, a mozak će na vrijeme prepoznati signal da ste siti.

Više malih obroka dnevno, umjesto konvencionalna tri, pomoći će vašem metabolizmu da radi brže i da se energija ravnomjerno rasporedi tijekom cijelog dana. Pri tome pokušajte prvi obrok imati najkasnije sat vremena nakon buđenja. Zdravi doručak je važan da se metabolizam pokrene, a njegova svrha je unos hranjivih tvari koje će održavati vašu energiju kroz dan.

Svjesno jedite, a to znači obraćanje pozornosti na to kako i gdje se hrana konzumira te može omogućiti ljudima da uživaju u hrani koju jedu i pomoći u mršavljenju. Tehnike uključuju jedenje bez ometanja, polagano jedenje i promišljen izbor hrane.

Visoki unos šećera i rafiniranih ugljikohidrata u zapadnjačkoj prehrani povezan je s pretilošću. Preporučuje se zamjena prerađene i slatke hrane cjelovitim žitaricama, voćem, orašastim plodovima i sjemenkama.

Neka na vašem jelovniku bude i svježi ili posni sir, grah i mahunarke, chia sjemenke, orašidi i njihovi maslaci, đumbir, cimet, pijte zdravija pića.

Budite sretni jer ćete tako izbjeći emotivno prejedanje i što ste kritičniji prema svome tijelu to ćete teže gubiti kilograme. Stoga neka vam prva zadaća bude zavoljeti svoje tijelo takvo kakvo jest, a zatim ćete raditi na tome da ono bude zdravije i ljepše.

I za kraj, morate imati kalorijski deficit, što znači da više kalorija potrošite nego što ste pojeli/popili. Ukupne dnevne potrebe za energijom zavise od vaših parametara: spola, visine, težine, intenziteta aktivnosti koje imate.

Nastavi čitati

Moderna vremena

Gojazna djeca imaju veći rizik od razvoja multiple skleroze

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dvije crtane figure djece kako jedu sendviče. Oba lika drže velike sendviče punjene zelenom salatom i drugim sastojcima.
Foto: Pixabay

Pretila djeca mogu biti izložena većem riziku da im se u ranoj odrasloj dobi dijagnosticira multipla skleroza, pokazuje nova studija

Čini se da je rizik od dijagnoze multiple skleroze (MS) dvostruko veći među debelom djecom u usporedbi s onom koja to nisu, objavljeno je u švedskoj studiji.

Akademici s Karolinska instituta u Stockholmu analizirali su podatke iz švedskog Registra liječenja pretilosti u djece. Baza podataka, poznata kao Boris, jedan je od najvećih svjetskih registara za liječenje pretilosti u dječjoj dobi.

Istraživački tim pregledao je podatke o djeci u dobi od dvije do 19 godina koja su upisana u registar između 1995. i 2020. te usporedio njihove podatke s djecom u općoj populaciji.

Njihova studija uključila je podatke o više od 21.600 djece s pretilošću, koja su započela s liječenjem od pretilosti u prosječnoj dobi od 11 godina, te više od 100.000 djece bez pretilosti.

Djeca uključena u studiju, koja bi trebala biti predstavljena na Europskom kongresu o pretilosti u svibnju u Veneciji, praćena su u prosjeku šest godina.

Prosječna dob dijagnoze MS-a bila je oko 23. godine.

– Jedan od učinaka pretilosti u djetinjstvu je taj što uzrokuje slabu, ali kroničnu upalu, a ta upala povećava rizik od razvoja nekoliko bolesti kao što je multipla skleroza – rekli su autori studije, profesorica Emilia Hagman i profesor Claude Marcus.

Tijekom razdoblja praćenja, multipla skleroza dijagnosticirana je kod 28 gojaznih osoba, što čini 0,13 posto skupine te kod 58 osoba bez pretilosti, što čini 0,06 posto skupine.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu