Zanze je prigrlila grafički znak Brailleovih slova i uobličila ih u umjetničku formu

Poslušaj ovaj članak

Tiflološki muzej, u okviru ciklusa Taktilne galerije, 21. svibnja predstavlja radove renomirane akademske slikarice-grafičarke Anabel Zanze, naziva slojevita značenja: NE-PRE-PRE-KE.

Anabel Zanze, Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom, karakterističnog likovnog izričaja, usvaja tipografiju u svojim radovima te je povezuje s avangardnim umjetničkim nastojanjima na bazi letrizma i konceptualne umjetnosti.

Izložba u Tiflološkom muzeju će prezentirati 15 radova koji komuniciraju sa slijepim i slabovidnim osobama, nastojeći dokinuti granice svjetova, tako da prepreke postanu NE-PRE-PRE-KE.

U tu svrhu Zanze je prigrlila grafički znak Brailleovih slova i uobličila ih u umjetničku formu. Autorica je posebno za ovu izložbu napisala bilješke koje će biti dostupne putem QR kodova u katalogu izložbe.

Sedam izloženih slika prilagođeno je za slijepe i slabovidne osobe taktilnim grafikama, umanjenim prikazima originala koje prate verbalni opisi izrađeni prema smjernicama dobre prakse koji se koriste za opise umjetničkih djela. I, konačno, putem QR kodova, apliciranih uz svako izloženo djelo, slijepim je osobama omogućeno da, njihovim skeniranjem, poslušaju opis i priču o svakom pojedinom djelu koju izgovara sama autorica.

Autor izložbe i likovnog postava je Igor Maroević, viši kustos Tiflološkog muzeja, a tekstove u katalogu potpisuju Igor Maroević i Nada Beroš.

Nada Beroš, koja je uz Igora Maroevića odabirala radove za ovu izložbu, u tekstu za katalog izložbe detaljno i precizno opisuje rad Anabel Zanze, njenu motiviranost i želju da granice svoga izražavanja protegne i na slijepu i slabovidnu publiku, publiku kojoj je ova izložba prilagođena i namijenjena.

– Teško da bi se među suvremenim hrvatskim umjetnicima moglo pronaći primjereniji opus, koji bi se i bez ikakvih prilagodbi mogao predstaviti na umjetničkoj izložbi u Tiflološkom muzeju, od ovog Anabel Zanze.

Tijekom trideset godina stvaranja i predstavljanja na mnogim muzejskim i galerijskim adresama, stručnjaci su je prepoznali i kao jednu od najosebujnijih slikarica koja danas djeluje na ovim prostorima.

Njoj, dakle, ne nedostaje vidljivosti u umjetničkom svijetu, no takva kakva jest, otvorena, empatična i okrenuta novim susretima i spoznajama, poželjela je svojim slikama priuštiti drukčiju vidljivost, pružiti ih onima koje zapravo krasi posebna vidljivost – vidljivost dodirom.

No, bijeli štap koji ona sada pruža osobama s oštećenjem vida posve je novoga kova, naizgled neprimjetan i slab, a zapravo snažan poput svjetla – napisala je Nada Beroš u katalogu izložbe.

Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i donacijom Orbico grupe.

Projekt Uključi me kulturno dugoročno nastoji osvijestiti važnost prilagođavanja umjetničkih sadržaja osobama sa senzornim oštećenjima

Poslušaj ovaj članak

Nastojeći omogućiti osobama sa senzornim teškoćama ravnopravnu participaciju u kulturnom životu kroz konzumaciju umjetničkih sadržaja u prilagođenoj formi, Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator tijekom svibnja u Varaždinu provodi inicijativu Uključi me kulturno. Ovogodišnje izdanje projekta usmjereno je na osobe s oštećenjem sluha, a podrazumijeva izvedbe dviju predstava varaždinskog HNK prilagođenih na znakovni jezik i uz pratnju titlova.

Na Sceni Rogoz HNK-a u Varaždinu, 17. svibnja u 20 sati, moguće je pogledati poetsku dramu Ivone Marciuš pod nazivom Kisela krv. Predstava govori o povratku u traumatično djetinjstvo, a donosi obračun triju generacija žena – Mame, Bake i Unuke koje su žrtve patrijarhalnih obrazaca dovedenih do ekstrema te metaforično predočenih krvavim običajem jedne međimurske obitelji – svinjokoljom. Predstavu je režirala Marina Pejnović, a izvode Ljiljana Bogojević, Barbara Rocco i Dea Presečki.

Dva dana kasnije, 19. svibnja u 20 sati, također na Sceni Rogoz, slijedi izvedba nagrađivanog lutkarsko-dramskog projekta Tamare Kučinović za djecu i odrasle Šapat duše. Predstava se bavi izbjeglištvom i ksenofobijom kao jednima od ključnih političkih i etičkih problema ovog stoljeća, pritom otvarajući pitanje nejednakosti između protjeranih i onih koji slobodno oblikuju svoju egzistenciju. U predstavi igraju Filip Eldan, Nikša Eldan, Sunčana Zelenika Konjević, Sara Ipša i Marinko Leš.

Projekt Uključi me kulturno nastao je u suradnji s korisnicima Udruge gluhoslijepih osoba Varaždinske županije i HNK-a u Varaždinu, a dugoročno nastoji osvijestiti važnost prilagođavanja umjetničkih sadržaja osobama sa senzornim oštećenjima, potaknuti povećanje ponude i dostupnosti prilagođenog repertoara u kulturnim ustanovama te posljedično smanjiti diskriminaciju i potaknuti inkluzivnost i participaciju ranjivih skupina u kulturno-umjetničkim programima hrvatskih gradova.

Bend kaže da ih inspiriraju zvukovi sibirskog krajolika, a koriste i snimljene krikove gavrana i druge zvukove iz šume pa nije ni čudo da neki njihovu glazbu opisuju kao halucinogenu šetnju tundrom

Nakon pet godina nordijski folk pagan duo Nytt Land vraća se u Zagreb, točnije 25. rujna u Močvaru, gdje će promovirati svoj sedmi album ‘Torem’ koji je svjetlo dana ugledao u listopadu prošle godine, objavio je organizator koncerta Hangtime Agency.

Nytt Land je nastao 2013. u 4700 kilometara od Zagreba udaljenom gradu Kalachinsku (Omska oblast), a priču je započeo bračni par Natalija i Anatolij Pakhalenko. Uz mračni neopaganski ambijent koji stvaraju, odlikuje ih i grleno pjevanje, sviranje na ručno izrađenim tradicionalnim instrumentima kao što su kantele i talharpa.

Bend kaže da ih inspiriraju zvukovi sibirskog krajolika, a koriste i snimljene krikove gavrana i druge zvukove iz šume pa nije ni čudo da neki njihovu glazbu opisuju kao halucinogenu šetnju tundrom.

Tekstualno su vezani za nordijsku mitologiju, posebice na zbirku od 38 poema ‘Starija (Poetska) Edda’ na staronordijskom jeziku (sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300. godine). 

Njihov posljednji album Torem spjevan je na hantijskom (područje zapadnog Sibira uz rijeku Ob) i staroislandskom, a samo ime znači ‘Veliko nebo’ i ima velik značaj za duhovnost naroda iz tih krajeva.